SUSTENTABILIDADE ORGANIZASIONÁL NO FATÓR KONTRIBUIENTE SIRA

Elabora husi: Aniceto Soares dos Reis

Estudante Kursu Mestradu iha Dezenvolvimentu Komunitáriu

  1. ABSTRATU

Sosiedade ida iha era modernidade la se’es husi vida organizasional, tanba ema ne’ebé assosia-an iha organizasaun, luta hamutuk ba alkansu objetivu komúm tuir metas ne’ebé mak determina iha tarjetu organizasaun nian.

Materia ida ne’e husi aprosimasaun revizaun literature, hodi halo leitura ba obra relevante sira kona-ba organizasaun, forma administra no mos sustentabilidade organizasaun nian, hodi hatene oinsá ogranizasaun ida sobrevive no fator kontribuiente sira ba susessu organizasaun ida nian.

Deskobrimentu ba peskiza revizaun literature ida ne’e mak organizasaun ida bele sustentavel no sobrevive waihira iha planus no objetivu ne’ebé determinadu, ho aproveitamentu ba komponente sira hanesan rekursus humanu, kompeténsia sira, inklui iha lideransa ne’ebé iha modalidade demokrátiku, hodi tulun organizasaun id abele to’o iha metas ne’ebé mak determina ona iha planu organizasaun nian.

Iha sobrevivénsia organizasaun nian, tenke garante uniaun no koneksaun husi organizasaun ho nia stakeholder sira, tanba sei la tane di’ak iha ne’e bele nakfilak sai fatór ida ne’ebé mak sei impede dezenvolvimentu organizasaun nian no importante duni atu aposta ba mos iha prevensaun konflitu, katak wahira sintomas konflitu ida mos, hanoin ona, oinsa mak bele aposta iha prevensaun o rezolusaun konflitu.

  • INTRODUSAUN

Sosiedade ida nia moris la sees husi atividade organizasional ne’ebé forma husi konvivénsia diária no mos eziste instituisaun formal sira ne’ebé mak iha ninia finalidade atu halo prestasaun servisu ne’ebé mak kualidade ba sidadaun.

Etimolojikamente organizasaun mai husi Grega katak, Orgonon hanesan institumentu, parte, elementu ka eskeletu ne’ebé iha konsideradu hanesan institumentu ida atu to’o iha objetivu ida katak, organizasaun hanesan komponente ida ne’ebé haLibur ema hodi halo atividade hamutuk atu atinji objetivu ida (Adnan & Hamim, 2013).

Organizasaun ida konsideradu organizadu waihira iha formas organizasaun husi komponente hanesan hierarkia, lideransa no mos instrumentu suporte sira hanesan rekursus humanu no finanseiru ne’ebé mak mak bele apoia sustentabilidade husi organizasaun nian.

  • METODOLOJIA 

Materia kona-ba tipu organizasaun rezistente explora kona-ba formas no hierarkizasaun husi organizasaun ida ne’ebé bele iha iha sustentabilidade no projesaun ba sustenbilidade iha futuru. Iha peskiza ida ne’e uza aprosimasaun estudu literatura hodi halo analize ba literatura ne’ebé mak iha relevánsia ba materia ne’e. Tuir Sugiyono ne’ebé haktuir husi Muspawi, Jinati, Panjaitan & Mawarni, 2023, metodolojia peskiza ida ne’e hanaran peskiza kualitativa ne’ebé halo estudu teóriku ba objetu ne’ebé sai alvu ba peskiza. Iha prosesu kolesaun dadus halo leitura ba artigu siéntifiku no livru sira ne’ebé mak mak iha relavánsia ba matéria ne’e, hafoin halo klassifikasaun no analiza no komplia hamutuk, hodi halo formulasaun ida tuir enkuadramentu matéria ne’e.

  • DEZENVOLVIMENTU
  • Organizasaun

Organizasaun ida iha ninia eskeletu no mos planu dezeñada hodi garante sustentabilidade organizasaun nian, tanba tuir Mustafa, 1994 organizasaun hanesan konjuntu husi eskletu ida ne’ebé koordena sistematikamente ho limitasaun determinada no define ona objetivu koletiva, hodi alkansa koletivamente metas ne’ebé define ona. Element sira iha organizasaun iha sirklu relasionamentu ne’ebé la nahas no interdependente no mos halo ajustamentu ba mudansa, inklui mos halo adapatasaun oi-oin atu bele garante sobrevivensia no sustenabilidade organizasaun nian.

Tuir Armosudiro sita husi Fitriyyah; organizasaun hanesan konjuntu husi distribuisaun servisu no konjuntu husi forma komunikasaun servisu entre konjuntu ema ne’ebé mak assume responsabilidade no servisu hamutuk hodi atinji objetivu ida no Argyris reforsa katak, organizasaun hanesan estratejia bo’ot ida ne’ebé kria husi ema iha eskletu ida, objetivu ne’ebé presiza esforsu koletivu ida.

Tuir Agus, 2016, iha kontestu dezenvolvimentu organizasaun nian, iha ator sira ne’ebé mak assume ho kreativu no halo inovasaun, hanesan nia sita husi Baderel Munir ne’ebé aprezenta konseitu husi Weisbord, 1987 kona-ba dimensaun husi estrutura ne’ebé hare husi aspetu sira hanesan:

  1. Propose – objetivu

Dimensaun ne’e relasiona ho saida mak organizasaun ida tenke halo hodi garante mellor funsionamentu, efisiensia, efikaz no produtividade husi organizasaun ida ne’ebé iha relasionamentu forte ho jestaun, liu husi oinsá mak bele formula missaun no vizaun husi organizasun no objetivu estratéjiku husi organizasaun nian no mos oinsá atu bele planu estretéjiku ida bele materializa iha programa annual no programa prioritáriu sira, no medida ida ne’e mos presiza esplika halo klaru ba membru sira atu garante implementasaun, ho sinkronizasaun ba fator interna no externa ne’ebé bele apoia realizasaun husi programa esratéjika sira.

  • Estructure – estrutura

Dimensaun ida ne’e relasiona ho distribuisaun servisu iha organizasaun ida nia laran no iha kontestu ida ne’e focus konsentradu iha komponente hat hanesan;

  • Apoiu husi estrutura organizasaun nian ba alkansu objetivu nain
  • Distribuisaun servisu ekilibradu ba ema hotu
  • Responsabilidade husi unidades sira, deskrisaun sefisu ho mos SOP deskreve ho klara
  • Implementasaun servisu koordenadu ho di’ak.
  • Relationship – relasionamentu

Dimensaun ne’e relasiona ho ema no servisu entre unidade existente iha organizasaun ne’ebé dependente ba komponente tolu hanesan tuir mai:

  • Komunikasaun ne’ebé efetivu relasiona ho servisu no mos ho individu
  • Entendimentu no kapasidade rezolusaun konflitu ne’ebé akontese husi xefia to’o element
  • Atentu ba importánsia atu kria koolaborasaun entre kuadru sira iha organizasaun no ordem organizasaun nian.
  • Reward system

Komponente ida ne’e relasiona ho pagamentu ne’ebé traballador ida merese, tuir saida mak nia presta ona, hodi apoia sustentabilidade husi organizasaun ida no dimensaun ida ne’ e hare husi komponente tolu hanesan:

  • Kompensasaun ne’ebé ideal tuir pezu servisu no rezultadu
  • Sistema reward bazeia ba prestasaun servisu no mos apoia aumentu kualidade servisu iha futuru.
  • Kriasaun oportunidade atu dezenvolve-an no kareira, inklui mos promosaun ne’ebé aberta no elementu husi instituisaun livrementu bele asesu.
  • Helpful mechanisms

Dimensaun ida ne’e inklui mekanizmu servisu no prosedimentu koordenasaun ne’ebé mak efetivu, ho aproveitamentu ba teknolojia hodi bele hala’o servisu no dimensaun ne’e bele hare hsui komponente sira hanesan:

  • Prosedimentu servisu ba kada responsabilidade
  • Politika no desizasaun husi organizasaun
  • Ordem regulamentar sira ba organizasaun servisu
  • Rekursu humanu ne’ebé mak iha koñesimentu no mos abilidade servisu, komporta pozitivamente, inovativu, kreativu no motivadu
  • Iha programa formasaun hodi aumenta motivasaun servisu no abilidsde sira.
  • Mekanizmu koordenasaun servisu ne’ebé klara
  • Iha suporta husi Sistema teknolojia
  • Kontrolu ne’ebe di’ak no
  • Kondisaun servisu ne’ebé mak ideal.
  • Lidership – lideransa

Iha kapasidade lideransa ida ne’ebé mak bele garante ekilibradamente organizasaun no iha kontestu ne’e hare husi komponente sira hanesan:

  • Kapasidade atu kontrolu ba atividade hotu organizasaun nian
  • Entendimentu kona-ba modelu lideransa ne’ebe efetivu iha kondisaun fizika no sosial
  • Entendimentu kona-ba importante kria oganizasaun estudu – learning organization atu bele avansa, halo adapatasaun no mos antisipasaun ba mudansa sira ne’ebe akontese husi fator externa
  • Entendimentu kona-ba importansia lideransa ne’ebé mak tane-as valores kulturais no mos komportamentu, inklui mos kliente sira
  • Kompromissu husi lideransa hodi envolve ema hotu no mos halo formulasaun ba programa, organizasaun no mos komitmentu atu bele to’o objetivu
  • Iha responsabilidade hotu tulun ninia subordinadi hodi bele halo nia servisu ho di’ak
  • Delega kompetensia ba kada element husi organizasuan tuir ninia kompeténsia no abilidade.

Elementu hirak ne’ebé mak sita iha leten, hanesan fator kontribuiente importante ida ba sobrevivensia no sustentabilidade instituisaun nian, tanba kada element iha ninia funsaun no vantajen ne’ebé bele ajuda funsionamentu organizasaun ida nian.

  • Eskletu Organizasionál

Iha vida organizasaun nian, importante tebes atu assegura no garante komunikasaun efetiva, relasionamentu forte hodi iha kombinasaun di’ak no traballu grupu ne’ebé mak bele ajuda organizasaun ida bele sobrevive.

Tuir Fitriyyah, 2021, ekipa ida hanesan prosesu hili, dezenvolve no hafasil no mos fo treinamentu ba grupu ida atu bele alkansa objetivu ida, nune’e elementu husi ekipa sente orgullu hola parte iha ekipa no iha formasaun ekipa servisu ida presiza kumpre ezijensia servisu ne’ebe mak kualidade, asertividade, respeita tempu no mos atendimentu ekilibradu ba nesesidade elementu hotu. Fitriyyah aponte tendensia kompetitividade individual ne’ebé forte iha organizasaun, tanba ne’e grupu servisu ida la signifika hanesan ekipa katak, estabelese ekipa ida bazeia ba Espiritu forte, firar malu, aprosimasaun, komunikasaun efetivu no mos produtividade.

Waihira iha ekipa ida iha organizasaun ne’ebé mak forte, iha estrutura organizasaun kualifikadu, mak rezultadu husi servisu ida sei iha produtividade no sei hetan admirasaun husi ema barak, tanba husi prosesu inisiu to’o alkansa objetivu ida, iha de’it liña komandu ida ne’ebé orientadu no projeta de’it ba susesu.

Tuir Aromatika & Sudrajad, 2021, estrutura organizasaun iha exekusaun tarefa sira kada ida deskreve kedas ho nia kna’ar no iha jestaun organizasaun rezulta modelu organizasaun estrutura hanesan:

  • Responsabilidade individual bas aida mak atribui ba ema ida
  • Pezu servisu husi individu ida
  • Ema ida nia sei iha partner servisu ho pessoal seluk
  • Komunikasaun efetivu
  • Koordenasaun ne’ebé forte.

Komponente sira ne’ebé mensiona iha leten importante duni, tanba tuir Aromatika & Sudrajad, 2021, organizasaun hanesan atividade kontinuadamente husi planu ne’ebé englobe, servisu, kriasaun divizaun, distribuisaun autoridade, tanba ne’e konsidera katak, estrutura husi organizasaun ida hanesanr refletu husi Sistema no modelu organizasaun nian ho nia objetivu hanesan tuir mai:

  • Atu atinji objetivu ne’ebé mak klara los
  • Hafasil, pozisiona no mos treinu ema
  • Servisu na’in hatene saida mak nia halo
  • Distribuisaun kada unidade klara
  • Kada unidade ninia area espesializada ne’e saida no sei iha partner servisu.

Hanesan mensiona iha subtema kona-ba organizasaun nian, lideransa ida ninia papel desizivu duni hodi garante katak, Sistema organizasaun servisu, distribuisaun tarefa sira no mos element ki’ik sira iha organizasaun nian bele funsiona ho di’ak tanba iha lideransa ida ne’ebé kompetente no kapabel duni, atu administra no jere funsionamentu servisu no mos sustentabilidade organizasaun nian.

Tuir Aromatica & Sudrajad, 2021, lideransa mak arte atu influensia ema, orienta ema hodi alkansa objetivu koletiva ida no iha kontestu organizasional lideransa ida tenke iha modalidade demokratika, aberta, Liberdade opiniaun no inovasaun no tipu lideransa ida ne’ebé ideal duni ba organizasaun ida mak hanesan tuir mai:

  • Otokratiku – lider ne’ebé mak tau a’as ninia poder ne’ebé inerente ba nia, tanba konsidera ana hanesan ida poder, hatene liu, foti desizaun tendensioza, to’os, mantein ninia prinsipiu, do’ok husi ninia subordinadu sira, gosta ema oberdese ba nia, obriga ema, kontrilu rigor atu ema bele exekuta.
  • Lisser Faire – fo Liberdade ba ninia subordinadu sira atu bele halo tuir ninia tarefa, lider la envolve iha grupu traballu no servisu fo tomak ba subordinadu sira, la iha autoridade kontrolu, la iha integridade, hanesan simbolu de’it.
  • Parternalistiku – lideransa ne’ebé halo-an hanesan aman, la maduru, estima subordinadu sira, dala ruma proteje ezajeradamente subordinadu sira, desizaun konsentradu iha lider no konsidera nia an hatene buat hotu.
  • Militarizmu – komunikasaun uza kanal formal, uza simbolu komandu, disiplina maka’as, hewai opiniaun husi subordinadu sira.
  • Demokratiku – partisipasaun ativa iha organizasuan, rona ema seluk nia opiniaun no iha maturidade husi kada unidade sira no lider dala ruma tun hodi supreviziona, orienta subordinadu sira atu bele alkansa objetivu ida.
  • Open leadership – fo oporunidade ba subordinadu sira atu fo opiniaun, maibe desizaun sempre iha topu, opiniaun simu ka lae, dependente ba topu.

Iha kontestu ne’e, modelu lideransa ida ne’ebe mak sei kontribui ba susesu no sobrevivénsia husi organizasaun ida mak, lideransa demokrátiku, tanba nia considera tebes diversidade ne’ebé existe entre traballador, akomoda sira nia opiniaun hotu, hodi halo formulasaun ba problema ne’ebé bele sai guiaun ba implementasaun programa estratéjiku sira.

  • Faktór kontribuiente ba susesu no bele Evita konflitu interna

Tuir  Muadz ne’ebé sita husi Agus, 2016, organizasaun  iha forma rua ne’ebé sai hanesan fatór kontribuente ba susesu no mos ajuda prevensaun konflitu mak hanesan:

  1. Unidade – Unity

Muadz define katak, unidade hanesan karakter imoortante ida husi saida mak ema temi kona-ba Sistema, waihira la iha unidade mak buat hotu sei la iha valor no nesesidade iha unidade ka union tanba kada komponente ida iha relasionamentu forte ba malu.

  • Koneksaun – Connectedness no adaptasaun estrutural- structural coupling

Konektividade iha organizasaun nia laran sempre akontese kontinuadamente tanba iha operasaun no sirkulasaun iha Sistema ida nia laran nunka kotu no waihira mantein ritmu rua ne’e mak sei kontribui ba susesu no sustenbalidade husi organizasaun ida.

Importante mos halo antisipasaun ba possibilidade konflitu iha organizasaun ida nia laran, no tuir Myer, 1992 ne’ebé sita husi Arif Sugiono no hatutan husi Agus, 2016, tendénsia konflitu bele akontese husi fatór 3 mak hanean:

  • Konflitu individu hanesan konflitu ne’ebé mak akontese iha inidividu ne’e rasik, tanba konfronta ho ninia expetativa, ho saida mak nia hasoru no hetan
  • Konflitu interpersonal, hanesan konflitu entre inidividu
  • Konfitu organizasional hanesan forma konflitu entre organizasaun, iha ne’ebé element husi organizasaun ida hatutu nia identidade hodi kompara ho sira seluk, no konsidera sira seluk halo impedimentu ba alkansu ba sira nia objetivu.

Normalmente, konflitu ida mos waihira iha fatór kontribuiente husi organizasaun ida nia laran no tuir Agus; 2016, fatór ne’ebé kontribui ba rejistu husi konflitu mak hanesan:

  • Komunikasaun la di’ak bele hamosu dezentendimentu
  • Problema estrutural iha distribiuisaun servisu, kompatinilidade, estilu lideransa, remunerasaun no kompatibilidade entre objetivu inidivual no grupu.
  • Privadu hanesan abut husi konflitu potensial, tanba kada ema ida iha ninia karakter rasik.

Agus, 2016 sita mekanizmu atuasaun konflitu modelu Krietner & Kinichi ho forma tuir mai:

  1. Integrating (problem solving) – mak halo identifikasaun ba problema, buka tuir, konsidera, hili solusaun alternativa hodi resolve problema husi ki’ik to’o komplexu sira.
  2. Obliging (Smoothing) modelu ne’emak foku konsentrasaun ba esforsu hodi fo ksolok ba ema seluk duke an rasik, hanesan forma ida atu bele resolve diverjénsia  no promove igualdade ba individu ne’ebe envolve iha konflitu.
  3. Dominating (forcing)  mak fo liu importansia ba an rasik duke ema seluk no gosta temi dehan ida lakon, ida ne’e manan.
  4. Avoiding  mak maneira atu bele prevene konflitu ho eskala ki’ik
  5. Compromising – pozisiona ema ida haanesan moderad, hodi koloka nia interesse kompara ho ema seluk, iha ne’e akontese iha kazu bo’ot maibe ho demokrátiku tanba la iha ema ida mak sala.
  6. KONKLUZAUN

Organizasaun ida nia sobrevivénsia no sustentabilidade kontribui husi komponente barak, hanesan planu atividade no mos jestaun no aproveitamentu ba rekursu husi organizasaun ida nian, hodi alkansa ba objetivu ida, tuir metas ne’ebé mak define ona.

Elementu sira iha organizasaun iha sirklu relasionamentu ne’ebé la nahas no interdependente no mos halo ajustamentu ba mudansa, inklui mos halo adapatasaun oi-oin atu bele garante sobrevivensia no sustenabilidade organizasaun nian.

Sasukat ba susessu organizasaun nian mos konsidera nafatin fatór lideransa no estrutura kompetente no kapável hanesan fatór desizivu ida ba susesu husi organizasaun nia atividade no mos ba ninia sobrevivénsia.

Importante duni atu assegura uniaun no koneksaun hanesan komponente rua ne’ebé importante ba susesu husi organizasaun nian no mos halo prevensaun ba konflitu ne’ebé possivelmente akontese, ho fatór kontribuente barak hanesan, individu, interpersonal no organizasaun, nune’e presiza opta medida rezolusaun ne’ebé razoável iha kontestu ne’e.

  • REFERÉNSIA
  • Agus, Managemen Organisasi (2016), IAIN Mataram, Mataram
  • Aromatica & Sudrajad (2021), Teori Organisasi, Konsep & Aplikasi, CV. Amerta Media, Jawah Tengah.
  • Fitriyyah, Dasar-Dasar Organisasi (2021), IRDV – Institute for Research and Development, Jakarta
  • Muspawi, Janati, Panjaitan & Marwani, Menelaah Konsep-Konsep Dasar Organisasi (2023), Universitas Jambi, https://jurnal.staim-probolinggo.ac.id/Muaddib/article/view/717

Comments

No comments yet. Why don’t you start the discussion?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *